Proljeće je moje omiljeno godišnje doba. Uvijek me oraspoloži njegov dolazak, iako svake godine postajem svjesnija da sve kraće traje, i da zimsku odjeću vrlo brzo zamijeni ljetna, bez onog perioda kada mogu nositi drage mi jaknice, veste... Ali, nema veze, svejedno u njemu uživam, a evo i zašto.
1. Mirisi u zraku. Tu mislim na miris pokošene trave, miris cvijeća, miris laganog vjetra, i sve ostale mirise koje možete osjetiti šetajući gradom, selom, poljem, tržnicom... Kad bi me zlatna ribica pitala koji miris da mi pretoči u bočicu, uvijek bih izabrala miris proljeća...
2. Lagana obuća. Tu prvenstveno ciljam na tenisice, i to omiljene mi Converse All Star, popularne ''starke''. Nikad nisam pretjerano razumjela zašto ih toliko ljudi voli, niti su me baš privlačile, dok ih nisam kupila prošle godine i shvatila – super su! Lagane, udobne, slažu se s različitim tipovima odjeće, izdržljive su, posebne... Moje su bijele, i baš se osjećam dobro u njima.
Druga vrsta tenisica koje mi se sviđaju su Startasice. Proizvode se u Borovu i hrvatski su proizvod desetljećima, a prije nekoliko godina dizajner Mauro Massarotti dao im je novu dimenziju. Nedavno sam kupila svoje, nakon pomnog razmišljanja, i zaputila se u 80 km udaljen grad samo da nabavim svoj broj. O udobnosti i kvaliteti ću pisati nakon što ih iznosim. Ali da su lijepe i osobne, jesu.
3. Duži dani. Ne znam kako vi, ali većina mojih prijatelja i ja s veseljem smo dočekali produžetak dana i svjetlosti. Nekako imam osjećaj da imam više vremena, puna sam energije, stižem napraviti više stvari, raspoloženje mi je bolje...
4. Boje. Proljeće je godišnje doba boja. Posvuda oko nas vrište one – na balkonima, fasadama, u vrtovima, a pogotovo na odjeći i obući. Nema više tmurne zime, tamnih kaputa, crnih ili smeđih čizama, jednobojnih kapa i šalova. O ne, stigle su nam boje! Trenutno pastelne vladaju, ako sam dobro informirana, iako mislim da jedna crvena, zelena ili ljubičasta nikako ne mogu izaći iz mode, niti mogu biti ''zabranjene''. Stvar je u doziranju i pametnom slaganju. Moji favoriti oduvijek, pa tako i ove godine su zelena i plava, u svim nijansama.
5. Zaljubljenost. Naravno da ne kažem da ona nije prisutna u drugim godišnjim dobima, ali meni je nekako dolazak proljeća povezan s novim počecima i prilikama, novim poznanstvima i novim leptirićima u trbuhu. Okretanjem novih stranica i pisanjem novih priča. Nekako mi se uvijek iznova čini da je u proljeće sve moguće. Slažete li se?
Svima šaljem proljetne pozdrave!
M
nedjelja, 18. ožujka 2012.
ponedjeljak, 12. ožujka 2012.
Tko nema sreće u ljubavi, ima u kartama! :)
Kaže jedna
stara „Tko nema sreće u ljubavi, ima u kartama!“. Uvijek se sjetim jedne svoje
frendice i tih riječi kad bih joj se pohvalila da sam OPET nešto osvojila na
nagradnoj igri. Kako meni ta rečenica,
izreka ili što li je već, zvuči malo bedirajuće, neću reći da je tako kada je o
meni riječ :)
samo ću vam se u ovom postu pohvaliti nekih nagradama koje sam osvojila u
zadnje vrijeme i to na blogovima koje pratim.
Prva na
redu je nagrada koju sam osvojila na blogu Urban Pretty Girl.
Super naušnice
koje je izradila cura koja se krije iz profila Lolina kućna manufaktura. Njezin
rad već dugo pratim, tako da sam bila baš sretna što sam osvojila naušnice koje
je upravo ona izradila. Kako su na njima likovi iz jednog od meni najdražih
filmova, bila sam još sretnija! (Alice in Wonderland).
Druga
nagrada stigla mi je upravo danas, a poslala mi ju je Marinella s bloga Ukrasnica. Radi se o prekrasnim, raskošnim naušnicama, koje je izradila Chiara. Odmah sam ih isprobala, a moja draga frednica M. me je odmah i
poslikala.
Kako ne bi
djelovalo da ja naušnice samo osvajam na nagradnim igrama, pokazat ću vam dvoje
koje sam kupila preko neta od cura koje se bave handmade radom.
Ove prve su
me oduševile. Različite su, ali u tome i je čar. Bile su mi omiljene jedno
vrijeme, ali kako stvarno imam previše naušnica, nekada ne stignu doći na red.
Njih je
zradila Sandra koja ima prekrasne i stvarno unikatne radove. Možete ju potražiti na stranici Unikatni-nakit-ručne-izrade-SandrArt-Unique-handmade-jewelry. Sandra je prva osoba od koje sam nešto kupila s neta i nekako će mi
uvijek ostati u lijepom sjećanju, kao i njezini radovi koji su uistinu posebni.
Još jedna
djevojka s prekrasnim radovima, svakako je Iris, čije radove možete potražiti
na stranici Nakit-Koketuša-by-Iris. Oduševila me svojim prstenjem i naušnicama, tako da
sam si morala nešto od toga priuštiti. Osim prstena, kojeg ćete možda vidjeti u nekim narednim postovima, ovdje su prekrasne naušnice s makovima.
A ovdje je
dokaz o mojim prekobrojnim naušnicama..
Stvarno ih obožavam.. bilo dobiti na poklon, kupovati ili sama izrađivati. :) Nadam se da vam se sviđaju!
Enjoy!
K.petak, 2. ožujka 2012.
SARIN KLJUČ – TATIANA DE ROSNAY
Nedavno
sam pročitala knjigu Sarin ključ. Ne znam zašto,
ali kad sam prvi put čula za nju nešto me privuklo i jednostavno sam si ju morala
kupiti. Nisam požalila, a sada ću vam otkriti i zašto.
Slična tematika pojavljuje se i u nekim drugim koje sam pročitala, posebice u knjizi Kradljivica knjiga pa mi je to jedna od
najdražih tema (iako zvuči grubo jer se radi o 2. svjetskom ratu i ljudima koji su
propatili u tom dijelu svoga života). Ovdje se, konkretno radi o maloj djevojčici
Sari, čija je životna priča povezana sa životom
junakinje koja nam priču prepričava, a to je novinarka Julija.
Čitajući knjigu sama sam pokušala otkriti na koji način su te dvije priče povezane, no nisam pogodila, što mi je, u biti, bilo i drago jer mi je to
nekakav dokaz da knjiga i njezin kraj nisu predvidivi.
Ovo
je jedna, zaista napeta, tužna i osjetljiva priča.
Izmjenjuju
se događaji iz prošlosti i sadašnjosti, život
male Sare i odrasle Julije. Sarina priča je izrazito potresna, još više
time što je ispričana
kroz sjećanja desetogodišnje djevojčice
i uz to uvelike podsjeća na dobro nam znani Dnevnik Anne Frank.
Ta
tematika Židova i njihovog stradavanja od strane Nijemaca prikazana je vrlo
potresno i dirljivo i jednostavno nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Negdje
sam pročitala da su za autoricu mnogi
mislila da je ona ta novinarka Julija, no autorica je to negirala, objasnivši da
je priča izmišljena.
Istraživanja o Vél d'Hivu i spoznaja što se dogodilo s brojnom židovskom djecom
jednostano su je navela da napiše potresnu priču poput ove.
No,
osim te dirljive i potresne tematike, tu je i sestrinska ljubav, koju ni ratno
stanje ne može zaustaviti, te nešto manje zanimljiva ljubav, ljubav između zadrtog muškarca (Bertranda) i žene (Julije), koja istražuje
jedan od najstrašnijih i najmračnijih dana u povijesti Francuske.
Detalje
vam neću otkrivati jer vam ne želim pokvariti užitak čitanja. Samo ću reći da mi je to, definitivno jedna od
najdražih
knjiga ikada pročitanih,
tjera te na razmišljanje te na istraživanje o stvarima o kojima, možda dosada
i nisi znao puno.
Nadam
se da će vam biti zanimljiva barem približno kao i meni!
Uživajte u prekrasnom danu!
K.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)